"Politiken", 11.07.1997.
NATO U LOVU NA ZLOČINCE
Piše: Ellen Oe. Andersen
Prvi znak odlučnijeg djelovanja NATO-vih snaga u Bosni po pitanju hapšenja ratnih zločinaca bio je vidljiv juče, kada su britanske snage u svjerozapdnoj Bosni uhapsile jednog i ubile drugog osumnjičenog ratnog zločinca, koji se opirao hapšenju.
O ovom zaokretu govoreno je na upravo završenom samitu NATO saveza u Madridu.
Po riječima ministra vanjskih poslova [Danske] Nielsa Helvega Petersena, srpski lider tokom rata u Bosni, osumnjičeni ratni zločinac Radovan Karadžić, se ne može osjećati sigurnim.
- Ovaj put on nije uhapšeni. Ali aktivno učešće SFOR-a je snažan signal Kradžiću i krugovima oko njega, izjavio je juče Petersen.
Ubijeni je bivši šef policije u Prijedoru, Simo Drljača, koji je po navodima NATO-a otvorio vatru na pripadnike britanskih snaga koje su ga pokušale uhapsiti. Jedan britanski vojnik je lakše ranjen.
Simo Drljača je bio optužen za genocid. Njemu se pripisuje centralna uloga u etničkom čišćenju prijedorskog područja 1992. godine-uključujući formiranje ozloglašenih logora Omarska i Keraterm gdje je ubijeno na stotine ljudi.
Direktor prijedorske bolnice, Milan Kovačević, je juče uhapšen. Protiv njega je podignuta optužnica za iste zločine. NATO izvještava da će Kovačević biti izručen UN-ovom Sudu za ratne zločine počinjene na prostorima bivše Jugoslavije u Hagu.
Generalni sektretar NATO-a, Javier Solana, je podvukao juče da je hapšenje izvršeno u okviru mandata SFOR-a, koji dozvoljava hapšenje ratnih zločinaca, ukoliko dođe do kontakta s njima.
Dosada su snage SFOR--a jednostavno okretale glavu na drugu stranu ukoliko bi došli u kontakt sa ratnim zločincima zbog bojazni da bi njihovo hapšenje moglo dovesti do nemira. Pored ovoga, optužnica i potjernica protiv ove dvojice nije bila javno obznanjena. To je nova praksa Suda za ratne zločine prema kojoj se nalozi za hapšenje dostavljaju samo onim stranama koje su ih spremne i izvršiti.
Pritisak na SFOR da se aktivnije uključi u rješavanje problema ratnih zločina je posebno porastao u proteklih nekoliko sedmica, a jedan od razloga je borba za vlast između Radovana Karadžića i sadašnjeg [srpskog] lidera Biljane Plavišić.
U zemljama, koje su uključile svoje vojnike u sastav SFOR-a, raste bojazan da Karadžićevo prisustvo u Bosni može dovesti do raspada mirovnog procesa započetog u Daytonu kada se SFOR-ovih više od 30.000 vojnika povuče iz Bosne naredne godine.
Jedan od vodećih komandanata NATO-a je juče izjavio za "International Herald Tribune" da su međunarodno snage u Bosni počinile "strašnu, strašnu grešku" time što nisu uhapsile Karadžića odmah nako stupanja na snagu mirovnog sporazuma.
- To bi nas poštedilo mnogih problema koji nas sada muče, rekao je general.
S danskog preveo: Edin Kadribašić